Skip to main content

Sveti Jeronim - među najčitanijim autorima evropskog srednjovjekovlja

Piše: Jahja Muhasilović

Uloga ljudi sa naših prostora u definisanju evropske civilizacije se dokazala i u njenom dogmatskom aspektu. Jedna od ličnosti koja je odigrala ključnu ulogu u formulisanju Zapadnog Kršćanstva je sveti Jeronim. Po nekima rođen u Grahovom Polju, po drugima na prostoru današnje Hrvatske ili Slovenije. Neosporno je bio jedan od najvećih kršćanskih učenjaka svim vremena. Svojim znanjem i djelima koje je ostavio iza sebe zaslužio je da uđe među uzak krug tzv. "Crkvenih očeva." Sveti Jeronim je ušao u elitni krug kršćanske duhovnosti u kojoj su velikani poput svetog Augustina, Grgura Velikog ili Isidora Seviljskog.

Vrlo učen u kršćanskoj naobrazbi, od Pape Damaza je dobio zahtjevan zadatak revizije prethodne staro latinske Biblije. Shvativši ovaj poziv vrlo ozbiljno, seli se u Svetu zemlju, domovinu Biblije, tj. Betlehem, gdje usavršava znanje hebrejskog jezika. Nakon što Bibliju prevodi sa njenog izvornog hebrejskog, verzija prevoda koju je ostavio iza sebe, svetog Jeronima je uvela u red najvećih dogmatika u kršćanskoj povijesti. Njegov prevod Biblije na latinski jezik će poslije njegove smrti dobiti naziv Vulgata. Ono što je svetog Jeronima učinilo ličnošću koja je bitna u definisanju zapadno-kršćanske civilizacije, jeste to što je njegova Vulgata vremenom postala jednom od najčitanijih knjiga u Evropi tokom srednjeg vijeka. Biblija je dugo vremena bila najpopularnija knjiga Kršćanskog svijeta, te izvor pravnog sistema i duhovni stub srednjovjekovne evropske civilizacije, knjiga koja će definisati mnoge odlike ovog kulturno-civilizacijskog okvira, te ostaviti dubok utjecaj na najglobalniju civilizaciju u historiji. Stoga je zasluga svetog Jeronima kao jednog od najčitanijih autora evropskog srednjeg vijeka neosporna.  


Vulgata svetog Jeronima je za mnogo vjekova bila duhovni izvor evropske duhovnosti, književnosti i pravnog sistema. Zbog svojih zasluga on spada u red historijskih ličnosti s naših područja koji su odigrali ključnu ulogu u usmjeravanju historijskih tokova i definiranju danas najdominantnije civilizacije. Broj usmjerivača civilizacijskih tokova koje je u ovom smislu plodni Balkan podario je zavidan. 

Comments

Popular posts from this blog

Skoro 10 godina rata u Siriji: Koliko je daleko mir i kakav je trenutni odnos snaga

Skoro 10 godina nakon početka sukoba u Siriji rat je i dalje glavna tema na području ove države. Koliko je danas Sirija bliža miru i kakvi su odnosi snaga u ovoj zemlji za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilović, profesor i analitičar.      Situacija u kojoj se nalazi narod ove zemlje najbolje oslikava i "šala" koju sirijski narod često spominje u posljednje vrijeme, gdje se navodi kako bi bilo najbolje da se kompletno stanovništvo odseli s područja Sirije kako bi se na taj način osiguralo dovoljno prostora međunarodnim akterima da "u miru" mogu ostvarivati svoje interese. Međunarodnih aktera u ovoj državi je i previše.  Iran, Izrael, Turska, Rusija, SAD, Saudijska Arabija. Kroz ratove na sirijskom tlu, apsolutno svi ostvaruju svoje interese . Danas je sukob u Siriji aktivan najviše na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje, što znatno otežava okolnosti kada govorimo o mogućnosti mira u ovoj zemlji. Međutim, iako je mir i dalje daleko, čini se kako se s...

Why Balkans matter for Turkey?

In the last few years we are witnessing a shift in Turkey’s foreign policy, moving from once being a bastion of Western civilization to a more undefined Eurasian understanding. Turkey’s leadership started flirting more actively with Moscow with ties getting normalized, after the apology for downing of a Russian airplane over Syria. Vladimir Putin was faster than Western politicians in condemning the failed coup. Some even say Putin himself warned Turkey’s president that coup is under its way. Disappointed with Western’s attitude, Ankara started more openly speaking of getting even closer with Kremlin. President of Turkey and political establishment in Ankara are sending threatening messages to Western leaders regarding the Turkey’s NATO membership and recently went even as far to announce a possible referendum on abandoning EU accession process. Besides the threatening rhetoric definitely there were some moves in recent months confirming this stance of Ankara. Turkey’s political elit...

BOOK REVIEW: Dimitar Bechev, Rival Power: Russia’s Influence in Southeast Europe

     For centuries Balkans is playing an important role in Russia’s foreign policy. During the Czarist Russia, the region served as one of the main polygons on the Empire’s way to access the warm seas of the Mediterranean, thus ending its historical deficiency of lacking navigable waters during the winter months. With the establishment of the Soviet Union, Russia was present in the region through the ideological camp formed together with the socialist regimes in the Balkans. Later on, two unusual Socialist regimes of Albania and Yugoslavia severed their ways with the Kremlin. But, despite all Soviet influence in the region would remain pretty strong throughout the Cold War. Moscow’s influence will start diminishing with the dissolution of the Soviet Union. For a decade to come, through the 1990s, Russia will struggle to keep its status as a relevant power in the Balkans. With the wars in Former Yugoslavia the region entered a period of “Pax Americana” where Washington the...