Skip to main content

Da li su Balkanci manje vrijedni?

Piše: Jahja Muhasilović
Link: http://faktor.ba/faktorov-serijal-balkanci-koji-su-mijenjali-tok-historije/
Naročito u Zapadnoj Evropi Balkan se zadnjih dvijestotine godina u civilizacijskom smislu  smatra manje vrijednim i nazadnim dijelom evropske civilizacije, te prostorom konflikata, čime je fenomen parčanja na manje državne tvorevine nazvan po ovom dijelu Evrope procesom balkanizacije. Za vrijeme istočnog pitanja, Balkan postaje predmetom nesporazuma i pretenzija imperijalističkih politika velikih evropskih centara moći "razvijene Evrope", koje traje do današnjih dana. Ovaj odnos gadljivosti i strepnje prema Balkanu se najbolje ogleda u riječima  kancelara tada Njemačke imperije u usponu Otto fon Bismarka kada je rekao, "Da će veliki evropski rat izbiti zbog neke gluposti na Balkanu". Međutim kada je ova regija upitanju, jedna vrlo važna činjenica se često zaboravlja. Bez preuveličavanja moglo bi se tvrditi da su upravo ljudi sa Balkana odigrali jednu od ključnih uloga u definisanju i razvitku kako zapadne tako i istočnoevropske civilizacije (ortodoksno-slavenske) u koju se često i sama regija svrstava. Ovaj dio svijeta je kroz antičku Grčku civilizaciju posadio sjeme kasnije Rimske, a zatim evropske civilizacije u njenoj istočnoj i zapadnoj formi, te kroz pojedince sa ovih prostora udahnuo joj duh i dao jasne civilizacijske okvire.  

Mada je teško spomenuti sva imena koja su odigrali krucijalnu ulogu u formiranju evropske civilizacije, potrebno je krenuti hronološkim redom, bez detaljnijeg osvrtanja na podvige antičke Grčke civilizacije kao začetnice evropske civilizacije, koja je ujedno i balkanska, više se fokusirajući na Zapadni Balkan i užu okolinu Bosne i Hercegovine.
Ako bi smo ukratko definisali kulturuloške okvire evropske civilizacije kroz pojmove, vjerovatno bi smo išli ovim redoslijedom: grčko-rimska civilizacijska baza, Kršćanstvo (zapadno i istočno), vladavina prava utemeljeno na rimskom pravu, koje je u kasnijem periodu usvojeno od strane drugih naroda i država kroz kolonijalizam i globalizaciju, te time postalo globalni civilizacijski okvir i standard.
Krenimo od prvog pojma, a to je grčko-rimska civilizacija, koja je poslužila kao temelj i referenca današnjoj "judeo-kršćanskoj", odnosno evropskoj civilizaciji. Opće poznato je da je upravo antička Grčka (Balkan) izvor nadahnuća rimske kulture i civilizacije, te se nerijetko Rimsko carstvo smatra lošim plagijatorom grčke civilizacije. Ali izuzev antičke Grčke, koja je imala utjecaj u duhovnoj i kulturološkoj sferi, ova regija je svijetu i Evropi ponudila mnoge ličnosti koje su upravo mijenjale i definisale tokove historije. Bilo bi nepošteno ne spomenuti ulogu Dioklecijana koji je podjelio Rimsko Carstvo na dva dijela, pa će se po ovoj liniji kasnije evropska civilizacija dijeliti na Franački (kasnije Sveto Rimsko carstvo) odnosno Rimokatolički i Bizantski odnosno Ortodoksni pol. On je svojim političkim potezom udario temelje i današnjem sukobu i borbi za prevlast između NATO-a i Rusije, no o tome u slijedećem nastavku.
Zatim tu je i Konstantin Veliki, koji postaje prvi rimski car kršćanin, te Milanskim ediktom iz 313. godine slijedbenicima ove moniteističke konfesije diljem Carstva dozvoljava slobodu ispovjedanja vjere. Ovim činom on je udario temelje evropskoj civilizaciji kao Kršćanskoj. Predsjedavanjem Nikejskim Koncilom Konstantinova uloga u oblikovanju Kršćanstva u dogmatskom smislu je neosporna.
Jedna od odlika evropske civilizacije je svakako i njena privrženost vladavini prava, koja se temelji na rimskom pravu, u čijem razvoju vjerovatno najznačajniju ulogu odigrao  najveći Bizantijski car Justinijan, sačinjavanjem zakonika još poznatijeg kao Justinianov kodeks.

Pored navedenih ličnosti veliku ulogu u historiji čovječanstva su imali još sveti Jeronim autor Vulgate (latinska verzija Biblije), stoljećima jedna od najčitanijih knjiga u Zapadnom svijetu, Mehmed paša Sokolović jedan od najmoćnijih ličnosti 16. stoljeća, te veliki vezir za vladavine tri Sultana, Nikola Tesla i njegova neosporna uloga u razvitku električne energije, Gavrilo Princip atentatom pokreće rat koji je promjenio tok historije i ubrzao pad kolonijalizma u svijetu,  Mustafa Kemal Ataturk - ukinuo Osmansko carstvo i instituciju hilafeta koja je trajala trinaest stoljeća. Iako neutvrđeno, po nekim teorijama jedan od najvećih pustolova Zapadnog svijeta Marko Polo je rodom sa Korčule. Ovo su samo neke od ličnosti sa naših prostora koje su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju ne samo evropske već i svjetske civilizacije i time dokazali da je ova regija bez razloga smatrana manje vrijednim dijelom Evrope. 

Comments

Post a Comment

Popular posts from this blog

Skoro 10 godina rata u Siriji: Koliko je daleko mir i kakav je trenutni odnos snaga

Skoro 10 godina nakon početka sukoba u Siriji rat je i dalje glavna tema na području ove države. Koliko je danas Sirija bliža miru i kakvi su odnosi snaga u ovoj zemlji za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilović, profesor i analitičar.      Situacija u kojoj se nalazi narod ove zemlje najbolje oslikava i "šala" koju sirijski narod često spominje u posljednje vrijeme, gdje se navodi kako bi bilo najbolje da se kompletno stanovništvo odseli s područja Sirije kako bi se na taj način osiguralo dovoljno prostora međunarodnim akterima da "u miru" mogu ostvarivati svoje interese. Međunarodnih aktera u ovoj državi je i previše.  Iran, Izrael, Turska, Rusija, SAD, Saudijska Arabija. Kroz ratove na sirijskom tlu, apsolutno svi ostvaruju svoje interese . Danas je sukob u Siriji aktivan najviše na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima zemlje, što znatno otežava okolnosti kada govorimo o mogućnosti mira u ovoj zemlji. Međutim, iako je mir i dalje daleko, čini se kako se s...
Post a Comment
Read more

Clock is ticking for the Balkans

http://aa.com.tr/en/analysis-news/clock-is-ticking-for-the-balkans/648957 Author: Jahja Muhasilovic The recent parliamentary elections in Croatia show that the country’s prospects do not seem bright. Due to the failure to form a government over the last 10 months, parliamentary elections had to be repeated. The nationalist Croatian Democratic Union (HDZ) won the elections last November with only a slight lead and thus will have to look for a coalition partner to form a functioning government. Founded by Croatia’s first President Franjo Tudjman, HDZ is a right-wing party that, in its governing body and voting base, incorporates members who are not hiding their sympathies for the infamous Ustashas, an organization responsible for the killing of hundreds of thousands across the region during World War II. One of the well-known people who openly sympathize with the Ustashas is Croatia’s Culture Minister Zlatko Hasanbegovic. What is more important is that HDZ’s victory is raising...
Post a Comment
Read more

Da li je Kina slijedeća sila broj jedan: Prvi Dio

Autor teksta: Jahja Muhasilović Koliko god se govorilo o skorom izlasku iz recesije, ekonomska kriza koja je počela 2008. godine i dalje potresa gotovo cijeli svijet. Kriza je po mnogima ubrzala proces koji je počeo mnogo prije nje, a riječ je o izmjeni vodećih sila na svjetskoj politi čkoj sceni. Iako je imala utjecaj na gotovo sve zemlje svijeta ona je najviše zahvatila Evropske zemlje i SAD. Krizom su u manjoj mjeri zahvaćene zemlje poput Kine, Turske, Indije, te zemlje zaljeva, kao i Rusije prije svega zbog njihovih naftnih i gasnih resursa. Ove zemlje su  nakon kraćeg perioda recesije ili usporenog rasta vrlo brzo obnovile svoju ekonomsku dinamiku. Svjedoci smo da sada zemlje poput Rusije i Kine igraju sve važniju ulogu u međunarodnoj diplomatiji, što se najbolje ogleda kod donošenja odluka  u UN-u. Bez saglasnosti ovih zemalja ne može se donijeti niti jedna važnija odluka, tj. zbog njihovog prava na veto u Vijeću Sigurnosti. Situacija u Siriji nam to najbolj...
5 comments
Read more