Skip to main content

"Rusija dodatno komplikuje ovu situaciju u Siriji. Ona je stala na stranu Assadovih trupa, u nekoliko navrata su, navodno, i bombardovali turske vojnike"

NATO će danas održati vanredni sastanak u povodu pogibije 33 turska vojnika u Siriji u četvrtak. U saopćenju saveza se navodi da će se sastanak održati 'na zahtjev Turske'.

Link: http://source.ba/mobile/clanak/Haris/516377?fbclid=IwAR2AHsrcR4MqOMInXHPneiS6em9IgaSlC49DyI9-uj2B0iht4b-eZns_Kck

Turski zvanični izvori navode da su 33 vojnika izgubila život u napadima u noći između četvrtka i petka, dok je više od 30 povrijeđeno. Vojni izvori na terenu tvrde da se radilo o ciljanom napadu na dvospratnicu u naselju Balioun. Naime, turski konvoj koji je predstavljao dio pojačanja koje je turska vlada poslala u pomoć pobunjeničkim snagama početkom mjeseca, u čevrtak ujutru se našao na meti teškog granatiranja. Vojnici su se sklonili u Balioun, u zgradu lokalnog vijeća koja će kasnije biti gađana iz zraka.

Turski zvaničnici optužili su sirijski režim za napad, ali je nekoliko izvora u Idlibu kao i neprovjeren snimak noćnog napada, sugeriralo da se ustvari radi o ruskim zračnim snagama koje već tri mjeseca podržavaju žestoku ofanzivu Assadovog režima.  

Rusko ministarstvo odbrane u petak ujutru je odbacilo tvrdnje da se radi o napadu njihovih aviona. Međutim, u njihovom saopćenju se također kaže da turska vojska nije trebala biti na području Idliba, te da nije dala sirijskoj vladi prethodno upozorenje o svom prisustvu.

Turska je u samo jednom danu podnijela najveći gubitak u ljudskom faktoru otkako je po prvi put intervenirala u sirijskom sukobu 2016. godine kada su najmanje 33 turska vojnika ubijena u zračnim napadima sirijskog režima.

Podsjećanja radi, Turska je mobilizirala više od 10.000 vojnika u sirijsku pokrajinu Idlib koja graniči s Turskom, a koja je zadnje uporište opozicionih - pobunjeničkih snaga koje podržava Turska. Trenutno se vode žestoke borbe za Idlib pri čemu sirijski režim uz pomoć ruskih snaga pokušava vratiti kontrolu nad područjem.

Za Source.ba portal danas je govorio Jahja Muhasilović, geopolitički analitičar, koji je prokomentarisao odnose između Sirije, Turske i Rusije, te trenutno stanje u Idlibu.

Comments

Popular posts from this blog

Why Balkans matter for Turkey?

In the last few years we are witnessing a shift in Turkey’s foreign policy, moving from once being a bastion of Western civilization to a more undefined Eurasian understanding. Turkey’s leadership started flirting more actively with Moscow with ties getting normalized, after the apology for downing of a Russian airplane over Syria. Vladimir Putin was faster than Western politicians in condemning the failed coup. Some even say Putin himself warned Turkey’s president that coup is under its way. Disappointed with Western’s attitude, Ankara started more openly speaking of getting even closer with Kremlin. President of Turkey and political establishment in Ankara are sending threatening messages to Western leaders regarding the Turkey’s NATO membership and recently went even as far to announce a possible referendum on abandoning EU accession process. Besides the threatening rhetoric definitely there were some moves in recent months confirming this stance of Ankara. Turkey’s political elit

Justinijan - otac rimskog prava

Piše: Jahja Muhasilović Vidi: http://faktor.ba/balkanci-koji-su-promijenili-tok-historije-justinijan-otac-rimskog-prava/ Gotovo da se može tvrditi kako Evropsku civilizaciju za razliku od drugih kultura razlikuje njena jaka privrženost vladavini prava. Pored pripadnosti Kršćanskoj vjeri i Grčko-rimskom kulturno-historijskom naslijeđu, jedan od bitnih stubova na kojima počiva evropska civilizacija jeste rimsko pravo. Od kada su temelji demokratije udareni u antičkoj Grčkoj, ovaj kontinent je uz uspone i padove kroz historiju, uspio da razvije sofisticaran sekularni pravni model više nego ijedna druga civilizacija. Zapadni svijet za doprinos razvoju pravnog sistema prvenstveno ima zahvaliti jednoj historijskoj ličnosti sa naših prostora. Riječ je o Justinijanu Bizantijskom caru, rodom iz blizine Skoplja. Justinijan slovi za najvećeg bizantijskog cara svih vremena. Zbog politike obnove Rimskog carstva, uspio je da pod zastavu Bizantije povrati mnoge bivše rimske pokrajine pr

Konstantin Veliki – utemeljitelj “kršćanske Evrope”

Piše: Jahja Muhasilović Vidi:http://faktor.ba/balkanci-koji-su-promijenili-tok-historije-3-konstantin-veliki-utemeljitelj-krscanske-evrope/ Jedan od bitnih stubova na kojem počiva Zapadna civilizacija je pripadnost Kršćanskoj vjeri, stoga se ona danas naziva i Judeo-kršćanskom civilizacijom. M eđu ličnostima koje su najviše utjecale da se tada “civilizovana” odnosno rimska Evropa kristijanizira je osoba sa naših područja. Riječ je o Konstantinu Velikom, rimskom caru rodom iz okoline Niša, koji Milanskim ediktom 313. godine dozvoljava slobodu Kršćanstvu nakon dugog perioda progona koji su pripadnici ove abrahamske vjere trpili od strane politeističke vlasti iz Rima. On je ujedno i prvi rimski car koji prihvata ovo monoteističko učenje (kršten je na samrtn ičkoj postelji ), te time ulazi u historiju kao prvi rimski car kršćanin. Konstantin je svojim djelovanjem kao car, pored samog Isusa i Svetog Pavla možda ličnost koja je imala najviše utjecaja u oblikovanju Kršćanstva. Od